Rođen 3. veljače 1893. godine Gaston Maurice Julia svojim je kapitalnim djelom postavio temelje ne samo za jednu granu geometrije, nego za čitavu novu neeuklidsku geometriju i matematiku, cijelu teoriju kaosa i fraktale, najljepše funkcije koje su se ikada pojavile u matematici. Iako je svojim matematičkim objašnjenjem fraktalne funkcije pokrenuo sasvim novu geometriju i postao planetarno poznat u dvadesetim godinama prošloga stoljeća, s vremenom je kao i njegova matematika pao u zaborav. Naziv fraktali smislio je 1978. poljski matematičar Benoit Mandelbrot, a ima korijen u latinskoj riječi fractus, što znači izlomljen.

Estetika fraktala može znanost pretvoriti u umjetnost. A time možemo spojiti  znanost i umjetnost  na jedinstveni način. Frekvencije koje svojim bojama i oblicima emitiraju fraktali pobuđuju u nama osjećaje  sklada, mira i ljepote. Najpoznatiji prirodni fraktali su pahuljice, cvijeće, lišće... Ali i mi sami smo fraktali: djelić prirode u kojem se ogleda savršenost univerzuma. Što su fraktali, te prekrasne slike koje se čine toliko kompleksne, a opet sadrže nekakav red i sklad. Svijet koji nagovješćuju fraktali i kaos je živ, kreativan i raznolik jer su mu dijelovi ujedinjeni, neodvojivi i rođeni iz nepredvidljivosti koja je u krajnjem smislu izvan naše kontrole.

Fraktal je geometrijski oblik sličan samome sebi, u različitim mjerilima, fraktalno prije svega znači samome sebi slično, koliko god snažnim povećalom promatrali fraktal, on će uvijek izgledati isto. Fraktalne slike nastaju iteracijom  odnosno  uzastopnim ponavljanjem nekog računskog ili geometrijskog postupka.
Fraktali su, dakle, slike nastale ponovljenim matematičkim računom ili geometrijskom konstrukcijom. Kada je dio određenog objekta sličan cijelom objektu, govorimo o samosličnosti.

http://paulbourke.net/fractals/

http://www.ocf.berkeley.edu/~wwu/fractals/custom_gallery.html