Znamenitosti Hrvatske

ZNAMENITOSTI HRVATSKE

I Republika Hrvatska ima vrlo vrijednih znamenitosti, neke čak svjetski poznate i zaštićene. Upoznat ćemo vas s njima.

Nacionalni park je veće područje izuzetnih prirodnih kvaliteta. Obuvaća jedan ili više sačuvanih ili ljudskim korištenjem neznatno izmijenjenih ekosistema. Prirodni fenomeni moraju biti višestruki. S obzirom na površinu nacionalnog parka, međunarodni kriteriji kao minimum preporučuju područja površine 20000 ha, od čega potpuno sačuvano i zastićeno mora biti 10000 ha. Izuzetak su izolirani otoci. I međunarodne i hrvatske definicije nacionalnih parkova na prva mjesta stavljaju njihove znanstvene, kulturno-prosvjetne i u najširem smislu odgojne funkcije. Za znanost to su idealni prostori proučavanja prirodnih zakona, procesa i odnosa na koje čovjek ne utječe. Na tim područjima isključuje se svaka djelatnost koja bi mogla oštetiti i degradirati izvorna svojstva žive i nežive prirode (kamenolomi, vodoprivredni i energetski zahvati, lov, ribolov, eksploatacija šume...).

U Hrvatskoj danas ima 8 nacionalnih parkova: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Sjeverni Velebit.

PARKOVI PRIRODE

Park prirode je liberalnija kategorija zaštite od nacionalnog parka kako po kriteriju očuvanosti, tako i po režimu zaštite, odnosno korištenja. Obuhvaća veće prirodno područje koje može biti dijelom kultivirano, a posjeduje naglašene ekološke, estetske, turističke i rekreativne vrijednosti. U parku prirode se ne isključuju, već podstiču i smišljeno usmjeravaju one djelatnosti koje ne ugrožavaju njegove bitne značajke i funkcije.

Parkovi prirode u Republici Hrvatskoj su: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Žumberak - Samoborsko gorje, Lastovsko otočje.

STROGI REZERVATI

Strogi rezervat je područje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnošću. Zabranjena je svaka djelatnost i obavljanje bilo kakvih radova koji bi mogli narušiti slobodnu evoluciju prirode.

U Hrvatkoj su dva područja proglašena strogim rezervatima: Hajdučki i Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stijene.

BILJNI SVIJET

Flora Hrvatske broji ukupno 4275 biljnih vrsta i 1072 podvrste (prema podacima iz 2001. godine). Prema broju vrsta po površini Hrvatska zauzima treće mjesto u Europi, što uvelike govori o florističkom bogatstvu naše države. Oko 6,5% hrvatske flore je endemično (346 svojte). Najpoznatiji hrvatski endem svakako je velebitska degenija.

Prema pravilniku o skupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa 740 biljnih svojti je zaštićeno, dok je 541 strogo zaštićena. Tako je npr. cijela porodica orhideja zaštićena zakonom, a mnogi sigurno ne znaju da orhideje spadaju među 15 najzastupljenijih biljnih porodica u hrvatskoj flori, sa čak 172 svojte.

Prema podacima iz Statističkog ljetopisa 32 (2000) u Hrvatskoj je u Upisnik zaštićenih dijelova prirode kod Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja upisano 8 specijalnih botaničkih rezervata ukupne površine 197,45 ha te 28 specijalnih rezervata šumske vegetacije ukupne površine 2.608,49 ha.

Sa samo 4,7ha ukupne površine Botanički vrt u Zagrebu jedan je manjih u Europi. Prošle je godine, 2004., napunio svoj 115. rođendan, a u njemu se uzgaja oko 5000 domaćih i stranih biljnih svojti. Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značaja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture).